Kako napraviti dobru fotografiju, za fotografe početnike

Jedan od najboljih načina da se uspomene sačuvaju jeste fotografija. Fotografija modernog doba je olakšana u mnogo čemu iz razloga što mobilni uređaji i ostali uređaji naše svakodnevnice imaju sve potrebne specifikacije da se napravi odlična, ili ako ćemo u detalje, iznadprosječna fotografija.



Modernizacija nas je dovela i do lakšeg obrađivanja fotografije iz razloga što se danas fotografije za par minuta prebace sa ‘uređaja u folder’, a nekada su bili potrebni dani i sedmice za obradu.

Kako bi napravili savršenu fotografiju, potrebno je da znate par trikova i par savjeta koje sam naučio slušajući predmet “Digitalna fotografija” za vrijeme svog školovanja.


PRAVILO TREĆINE

Prvo pravilo koje bi trebali početi primjenjivati u svojim fotografijama je pravilo trećine. Zamislimo da je fotografija podijeljena na devet jednakih dijelova ili pločica. Pravilno bi bilo najznačajniju scenu ili objekat smjestiti ondje gdje se te linije presjecaju ili duž tih linija. Tako dobijamo kvalitetnu fotografiju i u budućnosti možemo razlikovati kvalitetnu fotografiju od ostalih na taj način. Nikako ne smijemo stavljati objekat ili scenu na sredinu fotografije jer dobijamo neki ozbiljan ton koji ima svoje prigode korištenja u fotografiji ali nikako za one koji ne znaju osnove.


FOKUS

Fokus je možda i ključni aspekt fotografije iz razloga što ispravan fokus daje drugu dimenziju nekoj fotografiji. Većina fotoaparata danas ima automatski fokus ali bitno je naglasiti da on nije savršen. Na većini fotoaparata fokus dobijamo tako što prvo kadriramo objekat ili scenu, zatim podešavanjem fokusa bio on manuelni ili automatski pomjeramo fokus na objekat koji želimo da postavimo u fokus i uslikamo fotografiju. Bitno je znati kada fokus može pomoći a kada ne.


POZADINA


Veoma bitna stvar u fotografiji je odabir pozadine. Dobra pozadina može a i ne mora pomoći dobroj fotografiji ali loša pozadina može skloniti oko posmatrača na nešto što fotograf nije želio naglasiti. Kada slikamo ljude, veoma je bitno da iza njih nema ništa što će čak iako je van fokusa, smetati kada se fotografija posmatra.


SVJETLOST

Još jedna važna karakteristika na koju trebamo obratiti pažnju je svjetlost. Svjetlost može poslužiti kao jedan stil s kojim se da manipulirati ako se želi napraviti zanimljiva fotografija ali opet je potrebno znati osnove kako bi znali čime raspolažemo. Kada slikamo ljude, veoma je bitno da ih nikada ne slikamo pod jakim svjetlom jer tako će sve njihove facijalne mane izaći u prvi plan. Veoma je bitno da za dobru fotografiju, kao predani fotografi koristimo danjsko svijetlo/dnevnu svjetlost jer tada dobijamo prirodnost sunčevih zraka koje na našu planetu padaju pod uglom ako je u pitanju fotografisanje prijepodne ili poslijepodne.
Kod zalaska sunca naprimjer, okrenuti ćemo fotoaparat prema nebu, zatim namjestiti ekspoziciju za snimanje neba i potom uslikati zalazak.


MIRNOĆA I STRPLJENJE

Poznate su nam fotografije koje su Discovery Channel i National Geographic objavljivali kroz godine gdje priče kažu da su fotografi čekali i po sedam dana kako bi dobili jednu priliku da uslikaju neku egzotičnu životinju o kojoj se zna veoma malo, na koju su morali biti 100% spremni i odreći se mnogo čega. Poznate su i fotografije velikih bijelih ajkula iz blizine od nekoliko metara. Naravno od vas/nas se ne traži toliko s obzirom da mi nismo profesionalni plaćeni fotografi. Govorim u svoje ime naravno, i u ime svih ležernih fotografa svijeta koju fotografiju trenutno gledaju kao drag i zanilmljiv hobi. Naime sve iznad napisano je ustvari samo lekcija koju trebamo naučiti sami sebe kada je u pitanju dobra fotografija. Ponekad će te imati osjećaj da stvari mogu biti mnogo bolje i u većini slučajeva dobit ćemo mnogo bolji rezultat ako stvari budemo gledali iz drugog ugla bilo to u životu ili u ovom slučaju, u fotografiji. Ako slikamo osobu, pravilno je prije nego što krenemo sa poslom, da razmotrimo subjekat iz nekoliko različith uglova. Razmislimo kako bi fotografija izgledala da smo 30 centimetara niže ili da smo 3 metra bliži. Često će to prethoditi dinamičnom i drukčijem finalnom proizvodu. Također, često rezultat fotografije može biti mnogo drugačiji ukoliko koristimo stativ ili fotograf položimo na ravnu površinu. Vibracije su često znale biti neprijatelji fotografa jer se znalo desiti da ne možemo ponoviti isti rezulat kojeg smo vidjeli prethodno kroz objektiv.


DUBINSKA OŠTRINA

Dubinska oštrina (engl. depth of field) predstavlja udaljenost između najbliže i najdalje tačke koja na fotografiji izgleda oštro. Sve ono što se nalazi izvan polja dubinske oštrine podliježe određenom stepenu zamućenja. Što se objekat nalazi dalje od polja dubinske oštrine, to će on na fotografiji biti mutniji. Fotografi početnici često griješe misleći da je dubinska oštrina ključ dobre fotografije što i jeste, ali nikako ne treba izoštravati svaku moguću scenu ili živo biće. Dubinska oštrina je alat kojeg treba znati primjeniti u pravom trenutku. Ako bi htjeli slikati određenu osobu u masi ljudi, tada koristite dubinsku oštrinu na licu ili figuri te osobe kako bi je istaknuli od drugih. Dubinska oštrina je izuzetno opširna podgrana fotografije kao nauke te je teško u par pasusa opisati kako i kada je pravilno primjeniti.


Primjer pravilno iskorištene dubinske oštrine


ISO osjetljivost

ISO je također jedan alat koji za cilj ima zabilježiti dobru fotografiju i pri slabom osvjetljenju. Postoji mnogo sustava koji definiraju osjetljivost fotografskih medija i svaki ima svoje mjerne jedinice i oznake (ISO, DIN, ASA..) ali ISO se ističe kao najzastupljeniji i najkorisniji alat za prosječnog fotografa. Uobičajene vrijednosti su od 50-1600 mada kod profesionalnih fotografa i do 102400. Sigurno da je to veoma koristan alat koji je promijenio način na koji bilježimo primjera radi fudbalske utakmice ili utrke Formule 1, ali i prirodu i njene znamenitosti.


OPREMA

Česta greška u fotografiji je mišljenje da za dobar kvalitet fotografije potrebna najbolja i najskuplja oprema. To može biti ali često nije slučaj. Profesor Robert Andrejaš nas je naučio da razmišljamo glavom i da primijenimo svoje znanje gdje god možemo kada je u pitanju dobra fotografija. Mnoge stvari iz naših kućanstava nam mogu pomoći na isti način kao što bi i neki skupi objektiv. Naravno sve u granicama normale, jer ako nam je potrebna velika razina detalja i oštrine sigurno je nećemo dobiti uz pomoć jeftinih kineskih objektiva. Ovo je više kao upozorenje za početnike koji se često zalete i promaše i na kraju završe sa jednim veoma skupim proizvodom u svojim rukama iz kojeg za ono što im treba ne mogu izvući maksimum.

Za kraj rekao bih samo da je fotografija igra. Igra koja nema granica i igra koji svakim danom dobija neke nove elemente i karakteristike. Na nama je da odlučimo kako ćemo tu igru igrati.

Ovaj esej je moj ispitni rad iz predmeta Digitalna fotografija, na temu "Kako napraviti dobru fotografiju".

Primjedbe